Navigacija

SR20-9 - Socijalna pedagogija

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Socijalni rad
Naziv Socijalna pedagogija
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
SR20-9 obavezan 2 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Nema uslova
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj izučavanja predmeta je upoznavanje studenata sa širim pojmovima i područjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumjevanje holističke socijalne uslovljenosti pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraživanje u oblasti socijalne pedagogije.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Nakon odslušanog predmeta studenti bi trebali steći slijedeće kompetencije: poznavanja (temeljnih znanja o socijalnoj pedagogiji kao naučnoj disciplini), razumijevanja (različitih oblika poremećaja u ponašanju djece i mladih, procesa njihove stigmatizacije, marginalizacije i isključivanja, kao i mogućnosti socijalnopedagoškog rada s njima). procjenjivanja (uticaja socijalnog okruženja na pojavu pojedinih poremećaja u ponašanju djece i mladih, kao i praktičnog socijalnopedagoškog djelovanja u pogledu rane intervencije i detekcije takvih poremećaja, te tretmana i naknadne podrške za takve pojedince, grupe i zajednice).
Sadržaj predmeta
Pojam, predmet i savremena određenja socijalne pedagogije Osnovni pojmovi u socijalnoj pedagogiji Socijalna pedagogija u sistemu društvenih nauka, odnos pedagogije i drugih srodnih nauka Istorijski razvoj socijalne pedagogije u Evropi Savremeno shvatanje socijalne pedagogije Teorije socijalne pedagogije Savremeno shvatanje etiologije poremećaja u ponašanju Odnos društva prema osobama s poremećajima u ponašanju kroz istoriju Prikaz različitih vrsta poremećaja u ponašanju i njihovo razumjevanje Socijalno okruženje i poremećaji u ponašanju Društveni kontekt disocijalnog ponašanja mladih u tranzicijskim društvima Upoznavanje sa vaspitnim i drugim pristupima kojima se neželjeno ponašanje djece i mladih usmjerava ka društveno prihvatljivim modelima ponašanja Vrijednosne komponenete socijalnopedagoškog poziva Kompetencije, funkcije i područja praktičnog djelovanja socijalnih pedagoga Praktična ograničenja i dalji razvoj socijalne pedagogije
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video meterijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.
Literatura
  1. Macanović, N. (2020). Socijalno neprilagođeno ponašanje djece i adolescenata. Banja Luka: Centar modernih znanja.
  2. Knežević-Florić, O. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad:SPD Vojvodina
  3. Macanović, N. (2014). Kriminogena inficiranost učenika. Banja Luka. Udruženje nastavnika i saradnika Univerziteta u Banjoj Luci.
  4. Pleh, V., Suljagić, S., Suljagić, A. (2020). Opseravcija i dijagnostika ličnosti maloljetnih prestupnika u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjeravanje znanja i utvrđivanje koliko su studenti aktivni u nastavi vrši se tokom čitavog semestra. Znanje se provjerava pomoću dva kolokvija, a aktivnost studenata se iskazuje kroz pisanje seminarskih radova, uredno pohađanje nastave, učešće u debatama, pripremu prezentacija i kroz druge oblike kreativnog učešća u nastavnom procesu. Na taj način studenti ispunjavaju predispitne obaveze kroz koje mogu da steknu 50 bodova (dva kolokvija po 20 bodova, seminarski rad 5 bodova te uredno i aktivno pohađanje nastave 5 bodova). Završni ispit obavlja se usmeno i nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena se izvodi sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza i bodova sa ispita.