Navigacija

MP-5 - Politički odnosi balkanskih zemalja

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije drugog ciklusa
Studijski program Politikologija
Naziv Politički odnosi balkanskih zemalja
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
MP-5 obavezan 1 3P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Upisan prvi semestar Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini Fakulteta političkih nauka.
Ciljevi izučavanja predmeta
Predmet izučava političke odnose između savremenih balkanskih zemalja, kao i njihove unutrašnje političke i društvene procese. Predmet polazi od geografskog, istorijskog ali i kulturnog određenja pojma Balkan. U okviru predmeta izučava se kulturno-istorijsko nasljeđe savremenih balkanskih zemalja – vizantijsko, osmansko i austrougarsko. Osim toga predmet izučava nacionalne revolucije i nastanak balkanskih država u 19. i 20. vijeku, najvažnije istorijske događaje poput svjetskih ratova, hladnoratovskog perioda i savremenih procesa demokratske tranzicije, njihovog uticaja na Balkan, njegove zemlje i narode. Ovaj dio gradiva neophodno je znanje da bi se lakše razumijeli odnosi i procesi između i unutar balkanskih zemalja početkom 21. vijeka koji su primarni dio izučavanja unutar ovog predmeta. Poseban fokus je na postdejtonskoj Bosni i Hercegovini kao jednoj od savremenih balkanskih zemalja, njenim unutrašnjim procesima, a posebno na njenom odnosu sa drugim balkanskim zemljama.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti po završetku kursa stiču znanja iz oblasti političkih odnosa savremenih balkanskih zemalja sa posebnim fokusum na položaj postdejtonske Bosne i Hercegovine unutar Balkana. Studenti stiču znanja i o procesima i odnosima unutar savremenih balkanskih zemalja, kao i o kulturno-istorijskim faktorima koji su oblikovali ovaj prostor, njegove zemlje i narode.
Sadržaj predmeta
1. Geografsko određenje Balkana, njegovo kulturno i istorijsko nasljeđe 2. Buđenje nacija i balkanske zemlje od 1804 do 1878 – Prvi dio 3. Buđenje nacija i balkanske zemlje od 1804 do 1878 – Drugi dio 4. Istočno pitanje, Velika Istočna kriza i Berlinski kongres 5. Balkanske zemlje od 1878 do 1914 6. Balkan u Prvom svjetskom ratu 7. Balkan između dva svjetska rata 8. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum) 9. Balkan u Drugom svjetskom ratu 10. Balkanske zemlje od 1944 do 1948 11. Albanija, Bugarska, Rumunija i Grčka 1948-1989 12. Jugoslavija od 1948 do 1989 13. Jugoslovenska kriza i rat 14. Balkanske zemlje i njihovi odnosi poslije 1989 15. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)
Metode izvođenja nastave
Predviđeno je da se nastava izvodi kroz časove nastave i časove vježbi u skladu sa usvojenim akademskim kalendarom i rasporedom održavanja nastave i vježbi za aktuelni semestar u kojem se oni izvode.
Literatura
  1. Stevan, K. Pavlović (2004), „Istorija Balkana 1804-1945“, Klio, Beograd
  2. Ričard, Dž. Krempton (2003), „Balkan posle Drugog svetskog rata“, Klio, Beograd
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će da se vrši tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, kroz usmeno ispitivanje u vrijeme ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva kolokvijuma (po 20 bodova), jednog seminarskog rada na zadanu temu (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Kroz predispitne obaveze student može da se osvoji najviše 50 bodova. Završni ispit se obavlja usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Na završnom ispitu je moguće ostvariti najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog u okviru svih elemenata provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz završnog ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.