Navigacija

N20-9 - Medijski diskurs

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Medijski diskurs
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N20-9 obavezan 2 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Upisan II semestar
Ciljevi izučavanja predmeta
Predmet je uvodno razmatranje medijskog diskursa. Na predmetu se tumače jezičke i žanrovske osobine pojedinih medijskih diskursa – novinarstva, reklame, odnosa s javnošću, te zabavnog, naučnog, političkog diskursa. Isto tako, usvajaju se i razmatraju i pojedini pojmovi u analizi diskursa, poput vladajućeg narativa, ideologije, hegemonije i moći. Studenti se upoznaju i sa metadiskursima u pozadini pojedinih diskursa, kao i sa odabranim teorijskim pristupima u tumačenju i analizi diskursa. Studenti analiziraju različite sadržaje u medijima i uočavaju njihove diskurzivne osobine.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Nakon pohađanja predmeta, student razumije osnovne osobine i umije da analizira i tumači medijski diskurs. Student prepoznaje žanrovske i jezičke osobine i strukture medijskog diskursa, kao i vladajuće ideologije i moć u pojedinim diskursima.
Sadržaj predmeta
1. Uvod u poimanje i tumačenje medija i diskursa 2. Svakodnevni život, diskurs, jezik, narativ, tekst 3. Diskurs i stvarnost 4. Diskurs, ideologija, hegemonija i moć 5. Komunikativni kodovi kao elementi oblikovanja i analize medijskog diskrsa 6. Jezik kao sredstvo oblikovanja i analize 7. Slikovni izraz i diskurs 8. Zvuk i muzika kao diskurs 9. Novinarski diskurs i njegove paradigme 10. Diskurs odnosa s javnošću 11. Diskurs oglašavanja i tržišnog komuniciranja 12. Dramski diskurs 13. Istorijski korijeni i savremeni pristupi u studijama diskursa 14. Diskurs i metadiskurs 15. Zaključno razmatranje
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, čitanjem zadanih materijala i pisanjem radova i kolokvija iz predispitnih i ispitnih obaveza. Najvažnija predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih i ispitnih obaveza.
Literatura
  1. Bogdanić, A. (2010). Ogledi iz komunikologije. Komunikološki koledž u Banjaluci.
  2. Matheson, D. (2005). Media discourses: Analyzing media texts. OUP.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), 3-5 kratkih radova (do 10 bodova) i redovnog pohađanja predmeta (do 5 bodova). Kolokvij je pismeni rad koji se izvodi u toku semestra. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.