Navigacija

PN20-39 - Međunarodno javno pravo

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Političke nauke
Naziv Međunarodno javno pravo
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
PN20-39 obavezan 7 3P + 1V 5.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Predmet se bavi međunarodnim javnim pravom kao posebnom pravnom granom. Predmet se bavi teorijskim problemima nauke o međunarodnom pravu, istorijskim razvojem međunarodnih odnosa i međunarodnog javnog prava, kao i njegovih podgrana, te savremenim međunarodnopravnim poretkom i pozitivno-pravnim međunarodnim aktima. Predmet međunarodno pravo objedinjuje teorijsko-pravne, uporedno-pravne, empirijske, istorijske, filosofske, sociološke, politikološke i pravno-političke aspekte izučavanja materije međunarodnog javnog prava.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Ishod učenja je sticanje znanja iz oblasti međunarodnog javnog prava i sintetizovanje savladane materije sa predhodnim znanjima iz drugih predmeta koje je student apsolvirao. Takođe, jedan od bitnih ishoda je i izgradnja sopstvenog mišljenja u vezi predmetne materije, kao i savladavanje teorijskih dilema u korespondenciji sa praktičnim pristupom, te savladavanje metodoloških osnova u izučavanju predmeta uopšte, kako bi student mogao koristi stečena znanja i vještine u samostalnom izučavanju ove složene i dinamične discipline.
Sadržaj predmeta
Predmet Međunarodno javno pravo se izučava aktivno u toku semestra u okviru petnaest nastavnih jedinica koje su klasifikovane na sljedeći način: 1. Pojam, međunarodnog prava i određenje međunarodnopravnog poretka 2. Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava; teorija i praksa, 3. Izvori međunarodnog prava 4. Međunarodno ugovorno pravo 5. Teritorija u međunarodnom pravu 6. Pojam subjekata međunarodnog prava 7. Država u međunarodnom pravu 8. Prava i dužnosti država, priznanje država i vlada, sukcesija država, 9. Kvazidržave kao subjekti međunarodnog prava 10. Međunarodne organizacije 11. Organizacija ujedinjenih nacija. Evropska unija, Savjet Evrope 12. Mirno rješavanje sporova u međunarodnom pravu; diplomatska sredstva i međunarodni sudski organi, 13. Međunarodna zaštite ljudskih prava 14. Međunarodno krivično pravo i međunarodno krivično pravosuđe, 15. Fenomen rata i međunarodno pravo.
Metode izvođenja nastave
Nastava i vježbe u okviru predmeta će se izvoditi predstavljanjem tema i interaktivnom komunikacijom sa studentima, u okviru pitanja iz materije, prema nastavnom planu i programu. Izlaganje zadanih materijala, pisanje kolokvijuma te realizacija konkretnih tema, obuhvatajući predispitne obaveze, biće objedinjeno fondom časova. Obaveze studenata su određene prema cilju predemeta i obuhvataju: redovno pohađanje nastave, učestvovanje u predviđenim diskusijama, realizovanje radova shodno zadatoj temi kao i pristupanje opštim testovima znanja.
Literatura
  1. 1. Lj. Mijović, Osnove međunarodnog javnog prava 1, Comesgrafika, Banja Luka 2019.
  2. 2. Lj. Mijović, Osnove međunarodnog javnog prava 2, Comesgrafika, Banja Luka, 2019.
  3. 3. B. Krivokapić, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2017.
  4. 4. S. Avramov – M. Kreća, Međunarodno javno pravo, Beograd, 2008.
  5. 5. V. Đ. Degan, Međunarodno pravo, Rijeka, 2000.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Studentski rad će se vrednovati u toku semestra ocjenjivanjem: 1. kolokvijuma, 2. izrađenih seminarskih radova, te praćenjem 3. aktivnog pohađanja nastave, a na osnovu čega će student/kinja dobijati predispitne bodove. Jedan kolokvijum nosi maksimalno 20 bodova, izrada seminarskog rada maksimalno 5 bodova i aktivno pohađanje nastave maksimalno 5 bodova. Po završetku semestra student/kinja će biti konačno ocijenjeni u okviru završnog usmenog ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova. Bodovi iz predispitnih obaveza vrijede na svim ispitnim terminima u tekućoj školskoj godini.