Navigacija

N-61 - Upravljanje i uređivanje u medijima

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Upravljanje i uređivanje u medijima
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N-61 obavezan 8 3P + 3V 7.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Upisan osmi semstar Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini Fakulteta političkih nauka.
Ciljevi izučavanja predmeta
Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima upravljanja i uređivanja u medijima i mogućnostima primjene koncepcije upravljanja i uređivanja u medijima uvažavajući specifičnosti njihove organizacije i djelovanja. Približiti način upravljanja i uređivanja u javnim, profitno-komercijalnim i civilnim modelima medijskih organizacija. Razmatranje i izučavanje memadžmenta u novinskim preduzećima, informativnim agencijama, radijskim i televizijskim preduzećima i preduzećima za internet-provajding. Upoznavanje sa prirodom, vrstama i načinom funkcionisanja redakcija u medijskim organizacijama. Predstavljanje razvoja i uspostavljanja redakcijskog koncepta i koncepta redakcijskog menadžmenta kvaliteta. Upoznavanje sa upravljačkim vještinama, funkcijama i idejama. Razumijevanje kadrovskih resursa i finansijskog menadžmenta u medijima kao i strategija borbe protiv konkurencije. Uvođenje studenata u stručno-kritičku raspravu o sadržaju i ulozi uređivačke politike u medijima. Upoznavanje studenta s konceptom medijske politike. Upoznavanje studenata sa novinarskim procesom proizvodnje medijskog sadržaja i redigovanja i načinom prezentovanja medijskog sadržaja shodno prirodi medija. Kreiranje i uređivanje medijskog sadržaja za različite vrste redakcije (informativno-politička, kulturno-obrazovna, sportska).
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti treba da se upoznaju sa stručnim i akademskim poljem upravljanja i uređivanja u medijima i da steknu vještine značajne u kontekstu efektivnog, efikasnog i profesionalnog upravljanja i uređivanja u medijima. Nakon pohađanja predmeta, studentima su jasni najvažniji apspekti upravljanja i uređivanja u medijima u savremenim medijskim sistemima, načini na koji se izučava i istražuje upravljanje i uređivanje u medijima, kao i različite metode primjene upravljanja i uređivanja u medijima zavisno od vlasničke strukture medija, načina njihovog organizovanja i funkcionisanja i zavisno od vrste medija prema tehnikama komuniciranja koje koriste.
Sadržaj predmeta
1. Medijska organizacija u masovnom komuniciranju i modeli medijskih organizacija 2. Medijsko preduzeće – teorijsko određenje, vrste i specifičnosti 3. Menadžment u medijskim preduzećima – definicija, determinante, specifičnosti 4. Nivoi i vrste menadžmenta u medijskim preduzećima 5. Menadžment u novinskom preduzeću, informativnim agencijama, radijskom preduzeću, televizijskom preduzeću i menadžment u preduzećima za internet-provajding 6. Funkcije novinarstva i tokovi razvoja u novinrstvu 7. Novinarski proces proizvodnje 8. Istraživačke tehnike u novinarstvu 9. Proizvodnja medijskog sadržaja i redigovanje 10. Prezentacija medijskog sadržaja 11. Redakcija u medijskom preduzeću 12. Redakcijski marketing i redakcijski menadžment 13. Razvoj i uspostavljanje redakcijskog koncepta/ Koncepti redakcijskog menadžmenata kvaliteta 14. Vrste i specifičnosti različitih redakcija 15. Medijska politika
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadatih materijala i izradom kolokvijuma i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i izrada predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu (15 časova). Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima.
Literatura
  1. Miletić, M. (2016). Osnove menadžmenta medija, 2. izdanje. Beograd: Jasen.
  2. Rus-Mol, Š./Zagorac Keršer, A. (2014). Novinarstvo 2. izdanje. Beograd: Clio.
  3. Prajs, S. ( 2011). Izučavanje medija. Beograd: Clio.
  4. Kastels, M. (2014). Moć komunikacija. Beograd: Clio.
  5. 7.Foa, M. (2017). Gospodari medija: spin doktori i manipulacija javnošću u službi vlasti. Beograd: Clio.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja provodiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća na časovima predavanja i vježbi (5 bodova) i urednog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Svi kolokviji se održavaju u terminima vježbi, a redovna nastava se ne prekida zbog održavanja kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.