Navigacija

MK-1 - Komunikološke teorije

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije drugog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Komunikološke teorije
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
MK-1 obavezan 1 4P + 2V 8.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Na ovom predmetu studenti se upoznaju sa najvažnijim pitanjima u savremenoj teoriji komuniciranja. Studenti razmatraju teoriju komuniciranja u svjetlu njenih osobina i metateorijskih dilema. Teorija se posmatra i izučava i kao polazište i kao ishodište naučno-istraživačkog rada. Studenti sistematizuju znanje u savremenoj teoriji komuniciranja istorijskom genezom i pregledom teorijskh pitanja i mogućih rješenja, odnosno opštih i posebnih teorija i pristupa. Rasprava uključuje i (ne)samjerljivost vladajućih ideja i paradigmi i alternativnih ideja i paradigmi u svjetlu različitog odnosa prema činjenicama, istraživanjima, znanju i saznanju.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Student(ica) treba da se upozna sa teorijom kao procesom (razvoja) naučnog (sa)znanja u komunikologiji, kao i sa najvažnijim aktuelnim temama i pitanjima u teoriji komuniciranja, odnosno da stekne temeljno razumijevanje teorije komuniciranja i sposobnost primjene teorije i istraživanja u društvenom komuniciranju.
Sadržaj predmeta
1.Upoznavanje sa predmetom, temama, načinom izvođenja predmeta, obavezama na predmetu i načinom njihovog ispunjavanja 2.Uvod u teoriju: uvod u teoriju, naučni metod i naučno mišljenje i (sa)znanje; Teorija i komuniciranje i naučni pristupi 3.Filozofija i taksonomija teorije: filozofska pitanja u teoriji; mjerila za vrednovanje teorija; taksonomija teorije komuniciranja: dvije ili sedam škola u teoriji komuniciranja 4.Geneza komunikoloških teorija: razvoj teorije komuniciranja 5.Opšte teorije komuniciranja: uticaj teorije sistema i teorije informacija na teoriju komuniciranja 6.Normativna teorija: društvena uloga medija, teorije štampe, kritička teorija 7.Neposredno komuniciranje: teorije interpersonalnog komuniciranja; male grupe; retorička tradicija 8.Semiotika: teorije značenja u komunikologiji 9.Teorije „medija“: medijski uticaji; lingvistički i medijski determinizam; medijska teorija 10.Mediji i društvo: teorije medija i društva 11.Savremena kritička teorija i kulturološke studije: kritička teorija; kulturološke studije; teorije diskursa 12.Novi mediji: teorije novih medija; medijatizacija 13.Organizacija teorijskog znanja i postavljanje novih teorija u komunikologiji; fenomen inflacije i ateoretičnosti teorija 14.Primjena komunikoloških teorija; etička pitanja javnog komuniciranja (novinarstvo, reklama, odnosi s javnošću) i teorija komuniciranja 15.Završno razmatranje
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu će se izvoditi čitanjem zadanih materijala, članaka i studija, predstavljanjem tema, razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, istraživanjem teorijskih pitanja i pisanjem predispitnih obaveza. Ovo je teorijski i naučno-istraživački predmet koji pretpostavlja da student, između ostalog, čita zadane materijale i samostalno izučava i istražuje teme iz programa.
Literatura
  1. Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorije medija: Uvod u teoriju novinarnosti. Komunikološki koledž u Banjaluci.
  2. Griffin, E. (2012). A first look at communication theory (8. izd.). McGraw-Hill
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz pismenog ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija i učešća u nastavi (pohađanje i aktivno sudjelovanje). Kolokviji se sastoje iz pismenih radova koji se izvode u toku semestra. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Ispit se obavlja 1) pismeno (završni seminarski rad – do 25 bodova) i 2) usmeno (a) sažeto se predstavlja prethodno predan seminarski rad i (b) usmeno provjerava znanje iz cijelog gradiva (do 25 b). Ispit nosi najviše 50 bodova.