Navigacija

MN-7 - Mediji i globalizacija

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije drugog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Mediji i globalizacija
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
MN-7 obavezan 2 4P + 2V 7.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Nema
Ciljevi izučavanja predmeta
Kako bi se objasnile sve veće i brže društvene promjene, sredinom osamdesetih godina 20. vijeka u upotrebu i rječnike društvenih i humanističkih nauka uvodi se pojam globalizacija. Shvaćena kao niz procesa koji utiču i bitno mijenjaju sve segmente ljudskog života – individualni (transformacija intimnog života) i kolektivni (društveno-politički) – globalizacija se vrlo brzo pokazala kao kontroverzan i protivrječan proces, čiju dinamiku je veoma teško pratiti. Osnovna teorijska pretpostavka je kako globalizacija vodi stvaranju svjetskog društva sa jedne, odnosno planetarne ili globalne kulture sa druge strane. Kroz nastavni predmet Mediji i globalizacija nastoji se ukazati na svu dinamiku ovog složenog procesa (odnosno čitavog niza društvenih procesa) i kroz različite teorijske pristupe odgovoriti na pitanje - kakva je veza između medija i globalizacije, i vice versa. To jest, kako se savremeni globalni (kulturni) tokovi oblikuju i usmjeravaju posredstvom medija i masovnih sredstava komuniciranja.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Upoznavanje studenta i studentkinja sa različitim teorijskim i metodološkim pristupima u proučavanju i istraživanju medija i globalizacije, a u cilju produbljivanja znanja o savremenim društvenim (i kulturnim) procesima i promjenama.
Sadržaj predmeta
1. nedjelja: Mediji i globalizacija: teorijsko-metodološki okvir istraživanja; 2. nedjelja: Definisanje globalizacije: razgraničenje i ograničenje pojma; 3. nedjelja: Globalizacijska debata: različiti pristupi (hiperglobalisti, skeptici, transformacionisti); 4. nedjelja: Posredovana globalizacija: kako se globalizacija odvija putem medija i komunikacija; 5. nedjelja: Ardžun Apaduraj: izmišljanje prostora; 6. nedjelja: Nemjesto kao prostor savremenog življenja (Mark Ože, Džonatan Fridman, Mark Abeles); 7. nedjelja: Posljedice posredovane globalizacije: homogenizacija, fragmentacija i sinhronizacija; 8. nedjelja: Medijski imperijalizam: ujednačavanje kulturnih sadržaja:; 9. nedjelja: Medijski pluralizam: deteritorijalizacija i(li) zavičajnost; 10. nedjelja: Medijski lokalizam: kulturna sinhronizacija i prevođenje kulturnih sadržaja u lokalni kontekst; 11. nedjelja: Striptiz kultura (primjer Reality show-a i autofikcijskog romana); 12. nedjelja: Postistina: kako lažne vijesti oblikuju društvenopolitičku stvarnost; 13. nedjelja: Digitalni partizani: otpor u savremenom umreženom društvu; 14. nedjelja: Digitalna demokratija: Demokratski potencijal društvenih mreža; 15. nedjelja: 'Kosmopolitski momenat': Globalna popularna kultura kao šansa za novi početak.
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video meterijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.
Literatura
  1. Hansen, Pele i Hendriks, Vinsent (2017): Bura informacija: Zašto „lajkujemo“?, Beograd: Centar za promociju nauke.
  2. Kastels, Manuel (2014): Moć komunikacija, Beograd: Clio i Radio-televizija Srbije.
  3. Njuport, Kal (2022): Digitalni minimalizam: Odaberite promišljen život u ovom bučnom svetu, Beograd: Kontrast izdavaštvo.
  4. Steger, Manfred B. (2005): Globalizacija, Sarajevo: TDK Šahinpašić.
  5. Salmon, Kristijan (2021): Storytelling ili pričam ti priču: Mašina za proizvodnju priča i formatiranje uma, Beograd: Clio.
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja vršće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, na završnom ispitu, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Završnom ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili predispitne obaveze. Završni ispit se organizuje usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno ostvariti 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). U zavisnosti od ostvarenog broja bodova konačna ocjena se formura prema Pravilima studiranja na prvom i drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjoj Luci.