Navigation

S20-9 - Sociologija društvenih promjena (S20-9)

Course specification
Type of study Bachelor academic studies
Study programme
Course title Sociologija društvenih promjena (S20-9)
Acronym Status Semester Number of classes ECTS
S20-9 mandatory 2 3L + 1E 6.0
Lecturers
Lecturer
Lecturer/Associate (practicals)
Prerequisite Form of prerequisites
Nema uslova
Learning objectives
Kroz predmet Sociologija društvenih promjena studenti/kinje će se upoznati sa osnovnim teorijskim i empirijskim pristupima u proučavanju društvenih promjena kako na makro, tako i na mikro nivou. U tom smislu društvenim promjenama se prilazi dvojako: onima koje se tiču društva kao cjeline, a odnose sa na globalne/ planetarne procese i promjene; kao i onima koje se odvijaju u pojedinim područjima društvenog života, kao što su ekonomija, politika, kultura, religija/ duhovnost. Poseban naglasak se stavlja na društvene promjene u tranzicionim i postsocijalističkim društvima, kakvo je i društvo u kojem živimo. Cilj izučavanja nastavnog predmeta je prepoznavanje društvenih promjena i njihove zakonitosti u pojedinim vremenskim i istorijskim periodima, kao i razumijevanje društvenih procesa, koji uz društvene promjene predstavljaju najvažniju kategoriju društvene dinamike.
Learning outcomes
Studenti i studentkinje biće u stanju da pokažu: (1) zavidno poznavanje teorijskih, empirijskih i drugih aktuelnih pitanja vezanih za društvenu dinamiku; (2) razumijevanje različiti teorijskih pristupa u shvatanju društvenih procesa i društvenih promjena, kao i njihove normativne implikacije; (3) prepoznaju i objasne društvena kretanja i promjena na globalnom/ planetarnom i lokalnom nivou, sa posebnim naglaskom na društvenu sredinu u kojoj žive; (4) biće u stanju da ponude kritički zasnovane uvide o pitanjima vezanim za različite pristupe analizi društvene dinamike i društvenog života.
Content
1. Društvene promjene: određenje; 2. Teorijski i metodološki pristupi u proučavanju i praćenju društvene dinamike; 3. Vrste društvenih promjena: društvena kretanja; društveni razvoj, stagnacija i regres; društvena evolucija i revolucija; 4. Uticaji na društvenu promjenu: fizičko okruženje, politička organizacija i kulturni činioci; 5. Teorije modernizacije: različiti pristupi; 6. Mišel Fuko: od društva discipline do društva kontrole; 7. Kako je sutra odredilo danas: od društva rizika do rizičnog društva; 8. Globalizacijska debata: različiti pristupi (hiperglobalisti, skeptici, transformacionisti); 9. Globalizacija i kulturna (de)teritorijalizacija; 10. Teorije društvenih sukoba; 11. Maks Bergholz: Nasilje kao generativna sila; 12. Religija i društvene promjene: ideološke manifestacije religije i religijskog; 13. Bosna i Hercegovina: postsocijalistička tranzicija i društvena transformacija; 14. Društveni pokreti (određenje, vrste, dinamika i razvoj društvenih pokreta); 15. Građansko organizovanje i savremeni društveni pokreti: da li je moguć otpor u umrežanom društvu?
Teaching Methods
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video meterijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.
Literature
  1. Džonatan H. Tarner (2009) Sociologija, Novi Sad i Beograd: Mediterran publishing i Centar za demokratiju (str. 69-89, 265-326, 417-479). (Original title)
  2. Entoni Gidens (2005) Sociologija, Beograd: Ekonomski fakultet (str. 702-723). (Original title)
  3. Fareed Zakaria (2020) Deset lekcija za svijet poslije pandemije, Zaprešić: Fraktura. (Original title)
  4. Ivan Krastev (2020) Pandemija nostalgije. Kako koronavirus mijenja Europu, Zagreb: Tim press. (Original title)
  5. Juvel Noa Harari (2019) 21 lekcija za 21. vek, Beograd: Laguna. (Original title)
Evaluation and grading
Provjera znanja vršće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, na završnom ispitu, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Završnom ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili predispitne obaveze. Završni ispit se organizuje usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno ostvariti 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). U zavisnosti od ostvarenog broja bodova konačna ocjena se formura prema Pravilima studiranja na prvom i drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjoj Luci.